U Porvoou, drugom najstarijem gradu u Finskoj, održan je seminar „Fostering Well-being and Inclusion through School Culture” od 3. do 6. svibnja 2026. godine. Učitelj Goran Podunavac (Osnovna škola Drenje, Osnovna škola Popovac) i ravnatelj Krešimir Kuran (Osnovna škola Vrgorac) bili su među 58 sudionika iz dvadesetak europskih zemalja koji su se bavili temama mentalnog zdravlja i inkluzije.

Uvod
Pitanja mentalnog zdravlja učenika i razvoja uključivog školskog okruženja posljednjih su godina među važnijim temama u raspravama o kvaliteti obrazovanja i ulozi škole u suvremenom društvu. Uz obrazovne ishode, škole se sve više suočavaju s izazovima vezanima uz emocionalnu dobrobit učenika, osjećaj pripadnosti, međuljudske odnose i stvaranje sigurnog i poticajnog okruženja za učenje. Finski obrazovni sustav često se ističe kao primjer dobre prakse upravo zbog naglaska na suradnji, povjerenju i podršci učenicima i učiteljima. Seminar u Porvoou pružio je sudionicima priliku da kroz predavanja, radionice i posjete školama izravno upoznaju načine na koje finske škole razvijaju uključivu školsku kulturu i podržavaju dobrobit svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja
Tijekom uvodnog predavanja „Thriving Teachers and Principals in Leading Wellbeing” professor Jari Hakanen je istaknuo da dobrobit ne znači samo odsutnost stresa i sagorijevanja, već uključuje i energiju, motivaciju te osjećaj smisla u radu. Dobrobit se unapređuje ravnotežom između zahtjeva posla i podrške koju učitelji imaju, kao što su suradnja, kvalitetna povratna informacija, mogućnosti razvoja i pozitivna školska klima. Važna je i uloga ravnatelja u stvaranju poticajnog okruženja, kao i aktivna uloga samih učitelja u oblikovanju vlastitog rada. Upozorio je i da problem u školama nije samo preopterećenost, nego i dosada zbog nedostatka izazova.

Profesorica Kirsi Pyhältö održala je predavanje „Connection Between Learning and Wellbeing”. Istaknula je da se dobrobit u školi gradi kroz svakodnevne procese učenja, poučavanja i međusobnih odnosa. Naglasila je važnost aktivnih i suradničkih metoda rada, kvalitetne komunikacije i uključivanja učenika u život škole, pri čemu male, promišljene promjene u svakodnevnom radu mogu imati veći učinak od velikih reformi. Također je upozorila da razvoj škole ne znači stalno dodavanje novih aktivnosti, nego usmjeravanje na ono što je doista važno i korisno za cijelu školsku zajednicu.

Kako glazba povezuje učenike
Održane su i paralelne radionice za učitelje i ravnatelje. Učitelji su sudjelovali u radionicama posvećenima njihovoj ulozi u stvaranju školske kulture koja podržava mentalnu dobrobit kroz svakodnevnu praksu. 

Profesorica EunJoo Lee potaknula je sudionike na promišljanje o emocijama učenika, osjećaju sigurnosti i strategijama smirivanja u izazovnim školskim situacijama.

Profesorica Jenni Salo tijekom interaktivne glazbene radionice kroz pjesmu, pokret i zajedničke aktivnosti pokazala je sudionicima kako svatko ima jedinstven glas te kako se, kao i svaka druga vještina, i pjevanje može razvijati vježbom. Naglasila je da zajedničko pjevanje može pridonijeti stvaranju uključivijeg razrednog okruženja te pomoći učenicima da se osjećaju sigurnije, opuštenije i povezanije. 

Ravnatelji su sudjelovali na predavanju prof. Ane Puusa o modernoj radnoj kulturi. Prof. Puusa je vrlo cijenjena kao stručnjak za menadžment. Nakon predavanja ravnatelji su  kroz iskustva sudionika u upravljanju dobrobiti i učenjem dijelili najbolje prakse. Kao osnovu za raspravu koristili su prezentacije koje su sudionici unaprijed pripremili.

Doktorica filozofije, voditeljica obrazovanja Terhi Nissinen govorila je o tome kako ravnatelj može samostalno isplanirati svoj rad i brinuti se o vlastitoj dobrobiti na poslu.

Profesor Jukka Vetoniemi održao je predavanje „Inclusive Operational Culture and Learning“ u kojem je naglasio da inkluzija nije samo “stavljanje” učenika u razred, nego je potrebno stvoriti okruženje u kojem će učenik u skladu sa svojim mogućnostima sudjelovati, učiti i osjećati se prihvaćeno. Govorio je o važnosti suradnje učitelja, podrške učenicima i razvoja školske kulture koja poštuje različitosti i jednakost.

Dan u finskoj školi
Najveće zanimanje na seminaru izazvao je posjet školama. Tijekom posjeta moglo se vidjeti kako se u praksi provode inkluzivne aktivnosti te na koje načine škole rade na očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja učenika.

Posebno zanimljivo bilo je predstavljanje rada stručnjaka (school coach) koji radi u tri škole i pruža podršku učenicima, ne samo vezano uz obrazovne ishode, nego i uz emocionalne i ponašajne izazove. Pomaže učenicima da riješe probleme, smire se i ponovno uključe u nastavu, a učitelji ga često pozivaju kada procijene da je potrebna dodatna podrška. 

Desetak učenika osposobljeno je za pomoć vršnjacima u rješavanju sukoba te imaju ulogu medijatora. Ipak, učenike se od prvog dana školovanja potiče da se povjere učiteljima i drugim odraslim osobama jer postoje situacije i problemi koje djeca ne mogu sama riješiti. Opuštena atmosfera tijekom nastave, uređene učionice i zajednički prostori, kao i brojni manji modularni prostori za samostalno učenje, obilježja su škola. Prema finskim propisima, sve škole moraju imati sklonište civilne zaštite. 

Međunarodna suradnja i planiranje projekata
Maja Tivanovac iz Agencija za odgoj i obrazovanja i njezin kolega Robin Peters iz njemačke nacionalne agencije sudionicima su predstavili mogućnosti Erasmus+ projekata mobilnosti te odgovarali na pitanja o prijavi, provedbi i planiranju projektnih aktivnosti. Ovaj je dio seminara bio od iznimnog značaja za sudionike, osobito za one koji dosad nisu imali iskustva s Erasmus+ projektima. Sudionici su također čuli primjere dobre prakse te su, radeći u skupinama i polazeći od potreba svojih škola, započeli oblikovanje ideja za buduću suradnju s kolegama iz različitih europskih zemalja. Radionice su bile korisne i sudionicima s iskustvom i onima koji se tek uključuju u Erasmus+ projekte jer su omogućile razmjenu iskustava, povezivanje i razvoj novih ideja za međunarodnu suradnju. Za listopad je planiran i online susret tijekom kojeg će sudionici razmijeniti iskustva o daljnjem razvoju projektnih ideja i kontaktima ostvarenima tijekom seminara u Porvoou.

Organizirana je i šetnja gradom uz stručno vodstvo. Sudionici su mogli izabrati između tri tematski različite ture koje su na zanimljiv način približile povijest i život grada. Poseban doživljaj za mnoge sudionike bila je i finska sauna, nezaobilazan dio njihove kulture.

Zaključak
Predavanja, radionice i primjeri iz finskih škola pokazali su da se uključivo i poticajno školsko okruženje ne gradi velikim reformama, nego svakodnevnim odnosima, suradnjom i podrškom učenicima. Poseban naglasak stavljen je na važnost školske klime u kojoj se učenici osjećaju sigurno, prihvaćeno